Dan Nacionalnog parka Semenic-Cheile Caraşului svečano je obilježen u subotu 15. lipnja u sjedištu filijale Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj iz Jabalča, rodnog mjesta Nicušora Ifke, ravnatelja zaštićenog prirodnog područja u Karaš-severinu.

                Manifestacija je započela u 10:00 sati temat-skim simpozijem i referatom ravnatelja Ifke o turističkim atrakcijama, nevjerojatnoj ljepoti i posebnoj bioraznolikosti zaštićenog područja ovoga Nacionalnog parka. 

                Nakon simpozija je održan kratki umjetnički program u okviru kojega su se zlatni zvukovi harfe čuvene solistice Rozalie Pataki isprepreli s elementima gracioznog plesa umjetnice Ancuțe Dorohoi.

                Ancuța Dorohoi je inače sestra poznatog redatelja Sabina Dorohoia, autora monumentalne dokumentarne filmske trilogije Planinski Banat, u kojoj nas vodi kroz mjesta što oduzimaju dah, puna povijesti i misterija, te nam predstavlja jedinstvenu i fascinantnu priču našega magičnog područja. A jedna od tih fascinantnih priča nalazi se u drugom dijelu trilogije nazvanom „Put voda“, gdje nam je prezentirano naše drevno Karaševo i Prirodni rezervat Cheile Carașului s nekim svojim turističkim atrakcijama, među kojima špilja Ko-marnik, jedna od najvećih u Rumunjskoj, kristalno čista rijeka Karaš u divljem kanjonu od Sutiske do Komarnika te srednjonijekovna karaševska tvrđava Turski grad koja već vjekovima stražari na jugoistočnoj strani Karaševa, najvećeg mjesta Hrvata u Rumunjskoj.

                I upravo vidikovac s Turskog grada bio je turistička atrakcija koju su posjetili brojni sudionici svečanog događaja kojim se željela ponovno vratiti zajedničkoj pozornosti ljepota biološke raznolikosti koja postoji u Nacionalnom parku Semenic-Cheile Carașului. Znatiželjnici su iz Jabalča do križa jabalčkog stigli uz pomoć starodobnog kamiona (Bucegi – SR 144 M proizveden 1974.) koji je obnovio kolekcionar Petar Filka iz Jabalča, a zatim je usljedilo polasatno pječaćenje do same srednjovijekovne tvrđave. 

                Od Nicušora Ifke, našega vodiča, saznali smo, između ostalog, da je tvrđava izgrađena na brdu Zaglavak i prvotno je bila osmatračnica koju su koristili Rimljani. Kroz vrijeme je bila uništena, a zatim su je obnovili Turci i zato je danas poznata kao Turski grad. Ravnatelj parka prisutnima je također objasnio i kako je došlo do hidronima Karaš ili toponima Červenjaja, brdo koje oduzima pogled s vidikovca Turskog grada. Prema prvome čovjeku Nacionalnog parka, u blizini tvrđave nalazi se hrvatsko mjesto Karaševo, a Červenjaja označava na karaševskom idiomu nešto što je crveno. Naime, pri zalasku, sunce reflektira crvenu svjetlost u stijenu brda i ljudi su zbog tog razloga nazvali brdo Červenjaja.

                Događaj je završio tamo gdje je i započeo - u sjedištu filijale Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj iz Jabalča, gdje su organizatori i domaćini ponudili sudionicima događaja nekoliko vrsta jela specifičnih mjestu, ali i hrvatskoj zajednici. Nije nedostajalo ni pečenog malaja, ovčjeg sira, domaće kobasice ili svinjskog gulaša.

                Manifestaciju iz Jabalča je organizirala administracija Nacionalnog parka Semenic-Cheile-Carașului u partnerstvu sa Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj.