„Hrvatska grančica“, dvojezična (hrvatsko - rumunjska) publikacija karaševskih i tamiških Hrvata svoj osnutak bilježi krajem 1994. godine, s jedne strane zahvaljujući odredbama rumunjskog Ustava glede prava nacionalnih manjina te subvencijama Rumunjske vlade, ali i zahvaljujući prof. Milji Radanu, prvom glavnom uredniku Hrvatske grančice, s druge strane. 

Možda bi bilo nužno istaknuti da počevši 1991. godinom neprekidno djeluje na području Rumunjske Zajedništvo Hrvata u Rumunjske, u svojstvu legitimnog predstavnika hrvatskog življa iz ove države, koji se zalaže za promicanje svih komponenti hrvatskog identiteta naše zajednice. U sklopu takvog interesa Zajedništva nastala je 1994. i „Hrvatska grančica“. 

Prvo izdanje iz studenog 1994. pojavljuje se zahvaljujući naporima prof. Milje Radana i još dvojice urednika, dr. Martina Slovenskog i prof. Milje Todora. Martin Slovensky je obrazložio tada čitateljima zašto je uredništvo izabrao upravo naslov „Hrvatska grančica“: „Budući da je stablo hrvatskoga roda raširio svoje grane diljem svijeta, hrvatska je manjina u Rumunjskoj jedna od grančica tog stabla. Želja je naša da maslinova grančica anđela Gabrijela, grančica blagovijesti, mira i radosti, koja je navjestila Kraljicu Hrvata, Blaženu Djevicu Mariju, navijesti preko ovog glasila radost naše pisane riječi karaševskoj zajednici“. 

Tijekom godina, za Hrvatsku su grančicu pisali brojni urednici, a svaki od njih je zaslužan što je osigurao kontinuitet izlaženja do danas. Što se tiče rukovodstva  publikacije, glavni urednik časopisa do 2009. bio je profesor Milja Radan, Slobodan Gera vodio je časopis do 2012., kada je izabran u Rumunjski parlament kao zastupnik iz redova hrvatske manjine, a od 2012. glavni urednik časopisa je Ivan Dobra.